U Zagreb, 30. studeni 2016.

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a 2016

Zagreb, 30. studeni 2016. (preliminarni podaci)

Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do listopada 2016. godine evidentirano je ukupno 1.403 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega ih je 474 (34 %) oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od posljedica AIDS-a umrle su 202 osobe.

U 2016. godini (do listopada) u Hrvatskoj je zabilježeno 77 novih slučajeva HIV infekcije i AIDS-a (preliminarni podaci), što je na razini prošle godine, te se nastavlja blag porast pojavnosti.

Slika 1. Broj prijava zaraze HIV-om, AIDS-a i smrti od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, za razdoblje 1985-2016. godine (do listopada 2016.)

 

Posljednjih godina prosječno se godišnje u Hrvatskoj bilježi 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od 21 na milijun stanovnika i Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (63/1 milijun je prosjek za zemlje EU/EEA u 2015.).

Novi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj pokazuju blagi trenda porasta pojavnosti unazad nekoliko godina, sa stabilnim trendom oboljelih i umrlih od AIDS-a, što dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije kroz preventivne aktivnosti testiranja (u zdravstvenim ustanovama i u zajednici) , te dostupnošću antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje gotovo normalan i dug životni vijek zaraženih HIV-om (Slika 1.). Antiretrovirusna terapiji je u Hrvatskoj od 1997./1998. godine dostupna i besplatna za pacijente (troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje). Liječenje zaraze HIV-om u Hrvatskoj je prema parametrima preživljenja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te pomaže u sprečavanju prijenosa HIV infekcije na druge ljude.

Iako se postotak novootkrivenih osoba s HIV-infekcijom koje imaju i AIDS smanjuje u odnosu na sve novootkrivene osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, još uvijek je nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om otkrije u stadiju AIDS-a.

Od ukupnog broja svih slučajeva zaraze HIV-om (kumulativ), 88 % (1230) su muškarci, a 12 % (173) žene. Od ukupnog broja HIV/AIDS slučajeva najveći broj zaraza HIV-om (53%) dijagnosticira se u dobnim skupinama 25-39 godina. (Slika 2.)

Slika 2. Dobna raspodjela slučajeva HIV-a/AIDS-a (kumulativ) u vrijeme dijagnosticiranja HIV infekcije u Hrvatskoj u razdoblju 1985.-2016. godine (do listopada 2016.)

 

Za ukupno 1 403 zabilježen slučaj HIV-a / AIDS-a na slici 2 prikazana je raspodjela prema vjerojatnom putu prijenosa, koja pokazuje da se najveći broj oboljelih zarazio nezaštićenim spolnim odnosom (89 %). Najzastupljeniji su slučajevi homoseksualnog puta prijenosa (61,8 %), dok je drugi najčešći put prijenosa heteroseksualni (26 %). Među slučajevima heteroseksualnog puta prijenosa je nešto više od dvije trećine (69 %) slučajeva bilo kod osoba s visoko rizičnim spolnim ponašanjima – veći broj i učestalo mijenjanje spolnih partnera/ica, kupovanje ili prodavanje seksualnih usluga, nezaštićeni spolni odnosi u zemljama s visokom učestalošću HIV-a, a oko jedne trećine (31 %) među stalnim partnerima/icama osoba s HIV infekcijom. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5,3 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 %, a primanje zaraženih krvnih preparata 0,2 % od ukupnog broja registriranih slučajeva zaraze HIV-om. U 3 % slučajeva nije bilo moguće saznati put prijenosa. (Slika 3).

Od 77 prijava HIV/AIDS slučajeva do listopada 2016. godini, kod 68 (88 %) je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos (u 2015:96 od 116), kod 7 (9 %) heteroseksualni odnos (u 2014:12 od 116), u jednom slučaju (1,3 %) injektiranje droga (u 2015.: 2 od 116), a u jednom slučaju (1,3 %) put prijenosa je bio sa zaražene majke na dijete (dijagnosticirana HIV infekcija 1994., odrasla osoba koja je došla u skrb u Hrvatsku u 2016.)

Slika 3. Distribucija zaraženih HIV-om, za razdoblje 1985.-2016. (do listopada 2016.) prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije (N= 1 403)

HIV/AIDS u Svijetu i Europi

U svijetu je, prema procjenama SZO-a i UNAIDS-a, u 2015. godini s HIV infekcijom živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega je bilo 2,1 milijuna novih slučajeva zaraze HIV-om. Od posljedica AIDS-a umrlo je 1,1 milijun ljudi.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC/WHO) u 2015. godini je u 31 zemlje Europske Unije (EU/EEA) ukupno zabilježeno 29.747 novih slučajeva HIV infekcije i AIDS-a (na temelju podataka sustava prijava zaraznih bolesti), što čini opću stopu od 6,3 na 100.000 stanovnika. Spolni odnos između muškaraca (MSM), je i dalje najčešći prijavljeni put prijenosa (42 %) među svim dijagnozama HIV infekcije i AIDS-a u EU/EEA. Drugi najčešći put prijenosa je spolni odnos između žene i muškarca (32 %), dok put prijenosa injektiranjem droga čini 4 %.

Posljednjih se godina bilježi se u Hrvatskoj porast novodijagnosticiranih slučajeva među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola i njihov je udio sve veći, a slično je i u zemljama EU/EEA (porast od 33 % u odnosu na 2004.).

 

Prevalencija HIV infekcije

Hrvatska je zemlja niske prevalencije HIV infekcije: manje od 0,1 % stanovnika ima protutijela na HIV (seroprevalencija protutijela na HIV kod osoba koje prvi put dobrovoljno doniraju krv u Hrvatskoj je u razdoblju 1998-2013. god. iznosila od 0,00 do 0,014 %, HZTM). Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM), osobe koje ubrizgavaju droge, osobe koje često mijenjaju partnere. Procjene prevalencije HIV infekcije prema podacima seroepidemioloških istraživanja među MSM iznose između 2,8 % i 4,5 %. (Bozičević, et al. Prevalence of HIV and sexually transmitted infections and patterns of recent HIV testing among men who have sex with men in Zagreb, Croatia, Sex Transm Infect., 2012., Druga generacija praćenja HIV infekcije i AIDS-a u Republici Hrvatskoj, HZJZ, 2006.)

Testiranja na HIV infekciju

Izvještaj laboratorija o testiranjima na HIV

Praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih izvještaja laboratorija u Hrvatskoj (zbirni, anonimni, bez isključivanja eventualnih duplikata i uključujući i pacijente koji su od prije poznati kao pozitivni na HIV) o rezultatima obavljenih testiranje na HIV protutijela (oboljeli od HIV-a/AIDS-a uključeni), pokazuje niske opće postotke uzoraka pozitivnih na HIV (podaci iz 27 laboratorija, uključujući i testiranja brzim testovima koje radi Hrvatski Crveni križ). U 2015. god. je testirano 213 197 uzoraka krvi, od čega je registriran 214 nalaz pozitivan na HIV ili 0,1 %, što ne odstupa značajnije od prošle godine. Od ukupno 353 testiranih osoba koje injektiraju drogu, nije registriran niti jedan nalaz pozitivan na HIV, što je na razini prošle godine.  Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi (195.534) u 2015. god., učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka i dalje je niska (0,002 %; novi davatelji: 0,006 % ) te nema značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine.

Strategija prevencije

U Hrvatskoj se HIV/AIDS 30 godina od pojave prvih slučajeva (1985. g.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja, od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, koje se kod nas provode još od vremena prije pojave prvih slučajeva tj. od 1983. godine, a koje su sastavnice Nacionalnog programa za prevenciju HIV-a/AIDS-a, koji se u Hrvatskoj donosi od 1993. godine (trenutno je novi Nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a za razdoblje 2016.-2020. u postupku donošenja).

Iako se Hrvatska svrstava među zemlje niske učestalosti HIV infekcije (godišnje oko 21 novooboljelih od zaraze HIV-om na milijun stanovnika), HIV/AIDS je bolest od javnozdravstvenog interesa. Mjere sprečavanja i suzbijanja HIV-a/AIDS-a te ostalih krvlju i spolno prenosivih bolesti provode se prema Hrvatskom nacionalnom programu prevencije HIV-a/AIDS-a i Programu mjera zdravstvene zaštite u kojem zajedničkim radom sudjeluju zdravstvene službe, mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva, kao i nevladine udruge. U okviru mjera prevencije HIV-a/AIDS-a prikupljaju se podaci o broju oboljelih i umrlih od HIV-a/AIDS-a, analizira epidemiološka situacija u zemlji, provodi nadzor nad krvlju, imunobiološkim lijekovima i bolničkim infekcijama, dijagnosticiranje i liječenje oboljelih te edukacija i podizanje svjesnosti čitavog stanovništva, posebice mladih i skupina izloženih povećanom riziku za HIV infekciju. Važan temelj svih mjera prevencije su edukacija i informiranje, usvajanje odgovornog ponašanja (odgovorno spolno ponašanje, nekorištenje droga i drugih psihoaktivnih sredstava, uporaba sterilnog pribora za  injektiranje droga i dr.) i rano otkrivanje HIV infekcije.

Centri za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV su, kao mjesta primarne i sekundarne prevencije HIV infekcije, važan dio javnozdravstvene zaštite (edukacija o odgovornom spolnom ponašanju, individualni plan redukcije rizika, testiranje na HIV koje omogućuje rano otkrivanje i uspješnije liječenje, čime se sprečava ili smanjuje razvoj komplikacija bolesti i poboljšava životna prognoza zaražene osobe te sprečava prijenos infekcije na druge ljude) i jedan od ciljeva Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a. Sve aktivnosti i mjere provode se da se održi ova relativno povoljna epidemiološka situacija, smanji broj novooboljelih od HIV-a/AIDS-a u budućnosti te unaprijedi skrb za zaražene osobe i osobe izložene povećanom riziku od infekcije. Na temelju epidemiološkog kretanja HIV-a/AIDS-a, nužno je i dalje provoditi sve mjere suzbijanja i sprečavanja ove infekcije, te intenzivirati ciljane mjere prevencije usmjerene prema populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima.

 

Preuzeto s HZJZ Zagreb