KORAK PREMA NAPRIJED

socijalizacija zlostavljane i zanemarivane djece"

Udruga Lux Vitae usko surađuje s domom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi "Kuća milosrđa" u Vodnjanu. Kuća milosrđa je dom za djecu obiteljskog tipa, može primiti do 10 korisnika. Kako su djeca smještena u tom domu bila često zlostavljana i kontinuirano zanemarivana potreban je poseban pristup kako bi ta djeca dala povjerenje odraslima ali i vršnjacima u zajednici u kojoj sada žive.

Zbog toga Udruga Lux Vitae želi u suradnji s Kućom milosrđa Caritasa biskupije Poreč-Pula koja skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi dati podršku u socijalizaciji djece za koju skrbe te što boljoj integraciji u zajednicu u kojoj se nalaze te školu koju pohađaju. Kuća milosrđa je dala prostor i infrastrukturu za provođenje projekta dok je Udruga Lux Vitae osigurala stručnjake za provođenje projekta uz pomoć donacije.

Mnogi autori (Ajduković, 1998., Killen, 2002., Petak i Osmak Franjić, 2002.) smatraju da se tretman zlostavljane djeca svakako treba temeljiti na sljedećim aktivnostima:

 

1. pomoći djetetu i pružiti mu podršku u suočavanju s doživljenom situacijom,

2. smanjiti djetetov unutarnji kaos, odnosno mnoštvo različitih osjećaja koji se javljaju u takvim zlostavljajućim situacijama,

3. učiniti život djeteta razumljivijim i predvidljivijim,

4. smanjiti djetetov osjećaj krivnje,

5. pomoći djetetu da tuguje i suočava se sa stresom,

6. pomoći djetetu u razvijanju komunikacijskih vještina i uspostavljanju novih odnosa s drugim ljudima kako ne bi ponavljalo naučene obrasce.

Imajući u vidu sve navedeno želimo djeci u Kući milosrđa ponuditi sadržaje u kojima će moći učiti kako zadovoljavati svoje potrebe. Svoje potrebe možemo zadovoljiti isključivo kroz odnose s drugim ljudima (W. Glasser 2000.). Djeca najlakše uspostavljaju odnose s grupom vršnjaka te je uključivanje djece u aktivnosti s vršnjacima jedan od primarnih zadataka Kuće u kojima im želi pomoći naša udruga.

 

Razvijene socijalne vještine omogućuju djetetu kvalitetno stvaranje veza i interakciju s osobama iz okoline, osobito vršnjacima, osnažuju dijete da se lakše odupre negativnim pritiscima okoline, te da kroz odnose gradi svoje samopouzdanje. Socijalne vještine uvježbavaju se u grupi vršnjaka gdje dijete ima mogućnost isprobati ponašanje, uvidjeti njegove posljedice na svoje osjećaje i odnose s drugim ljudima, promatrati ponašanje drugih ljudi i imitirati korisna i poželjna ponašanja. U grupi vršnjaka među kojima je prihvaćen, dijete može osnaživati svoju ličnost, izgrađivati samopouzdanje, vjeru u sebe i svoje sposobnosti.

U sklopu projekta, djeca smještena u Kući milosrđa i njihovi suučenici bit će uključeni u psihologijske radionice kroz koje će učiti i uvježbavati:

- razumijevanje vlastitih potreba u odnosima s drugim ljudima,

- razvijanje tolerancije na različitost,

- kvalitetnu komunikaciju,

- razvoj asertivnosti,

- nenasilno rješavanje konflikata,

- razumijevanje i nošenje s osjećajima, osobito ljutnjom,

- jačanje samopoštovanja,

-odupiranje negativnom utjecajima iz okoline,

- jačanje veza između učenika i osjećaja pripadanja grupi.

Kroz glazbeno-terapijske radionice koristiti će se slijedeće metode rada:

- pjevanje – koristi se da bi se poboljšala artikulacija, ritam i kontrola disanja. U grupnoj postavci individualnoj osobi pruža se mogućnost razviti bolju svjesnost za druge osobe tako što pjevaju zajedno.

- sviranje instrumenata/glazbena improvizacija – sviranje u instrumentalnoj skupini može pomoći djeci s problemima u ponašanju da kontroliraju rušilačke impulse kroz rad u grupnoj strukturi. Improvizirana glazba pomaže osobi izgraditi samouvjerenost, samopouzdanje i samodisciplinu.

- skladanje – koristi se za razvoj kooperativnog učenja i facilitira dijeljenje i ispitivanje osjećaja, ideja i iskustava. Isto može djelovati na razumijevanje načina izražavanja i razumijevanja strahova.

- slušanje glazbe – može pomoći razvoju kognitivnih sposobnosti kao što su pozornost i memorija. Aktivno slušanje glazbe u opuštenom receptivnom stanju stimulira misli, sllike i osjećaje koji mogu biti dalje ispitani i raspravljeni s terapeutom ili sa ostalim polaznicima u grupi.

Plesne radionice - Terapija plesom i pokretom kreativna je terapija, koja pronalazi svoje izvore u samoj naravi plesa. Klijent ne mora poznavati plesne vještine ili biti fizički treniran, jer žarište je na terapijskom procesu. U samu procesu klijent uči izražavati osobno stajalište te je na svoj jedinstven način u mogućnosti prenijeti ono što misli i osjeća. S vremenom taj proces prerasta u osvještavanje tijela, korelaciju pokreta s emocijama i učvršćivanje odnosa s okolinom.

Terapija izražavanja kroz ples mladim ljudima s poremećajima u ponašanju a posebno u razdoblju adolescencije, kad su najviše svjesni svog nedostatka, jača samopouzdanje i djeluje na razvoj njihove ličnosti. Ples može ukloniti neke negativne modele ponašanja poput tvrdoglavosti što ju uzrokuje iskustvo prvog razočaranja u ljubavnom odnosu, te može poboljšati njihovu komunikaciju i osjećaj vrijednosti.

Projekt se provodi zahvaljujući donaciji